Sedam srpskih čuda prirode

Sedam srpskih čuda prirode su naše prirodne atrakcije koje su zbog svojih specifičnosti zavrednele da uđu na spisak onih najinteresantnijih. Odabir sedam srpskih čuda prirode po ugledu na sedam svetskih čuda pokrenuli su Politikin Magazin i TOS na osnovu glasova čitalaca.

Drina sa vrelom
Granica Srbije i BIH, ali kako je i mnogi nazivaju vekovna granica između istoka i zapada jedna je od prirodnih atrakcija koja se upisala na spisak sedam srpskih čuda. Ona nastaje slivanjem Tare i Pive, a osim što je prava prirodna lepota za oko omiljena je destinacija ribolovcima. Krečnjački masivi koji je okružuju čine je posebno lepom, a reka je poznata i po visokom vodostaju kao i nekim nepristupačnim predelima koji je okružuju. Zato u njenom gornjem toku i nema mnogo naselja. Drina je bila jedno vreme granica između Istočnog i Zapadnog Rimskog carstva, a jedan od njenih mostova opisan je u delu našeg nobelovca Ive Andrića „Na Drini ćuprija”.

Kanjon Uvca
Ovo čudo prirode smestilo se između Sjenice i Nove Varoši, između planina Javor i Zlatar. Najpoznatiji ukras ovog kanjona su uklješteni meandri, koje je reka usekla u krečnjačku stenu. Meandri Uvca postoje na tri mesta u kanjonu, a najatraktivniji se nalaze uzvodno od ušća reke Veljušnice, u oblasti po imenu Lopiža. Osim meandara, kanjon Uvca poznat je i po tome što se u njemu gnezdi beloglavi sup, jedna vrsta lešinara impozantne veličine, koja je pre dve decenije skoro izumrla.

Đavolja Varoš
Ovaj prirodni fenomen koji se nalazio u trci za novo svetsko čudo, sasvim je očekivano upisan na listu sedam srpskih čuda prirode. Đavolja varoš je vrlo atraktivan prirodni dar koji se nalazi na jugu Srbije, oko 90 km jugozapadno od Niša. Čine je 202 kamene figure koje su nastale dugotrajnim i strpljivim radom prirode. Postoji u svetu nekoliko sličnih tvorevina, ali su kamene formacije u Đavoljoj varoši najveće, pa samim tim i najatraktivnije.

Nacionalni park Tara
Jedna od naših najposećenijih planina u sebi sadrži i nacinalni park koji je zbog svog prirodnog bogatsva ušao na listu omiljenih čuda. Ovaj park obuhvata površinu od skoro 25.000 hektara na najvišem delu planine Tare i nalazi se na teritoriji opštine Bajina Bašta, u zapadnom delu Republike Srbije. Ono što ga čini posebnim je to što su na podlozi od krečnjaka reke kao što su Beli Rzav, Rača, Derventa, Bambino i Negro napravile duboke klisure i kanjone. Pored toga se javljaju vrtače, pećine i uvale. U ovom parku raste i svima dobro poznata Pančićeva omorika.

Đerdapska klisura
Najduža i najveća klisura u Evropi svakako se morala upisati u spisak naših najvećih čuda prirode. Đerdapska klisura je kompozitna jer je sačinjavaju četiri kotline i četiri klisure koje su raspoređene tako da pogled na njih zaista oduzima dah. U klisuri ima arheoloških nalaza i kulturno – istorijskih spomenika, kao što su naselje Lepenski vir, Golubački grad, ostaci Trajanovog mosta, Trajanove table, kao i razni očuvani primeri narodne slovenske arhitekture. Nakon izgradnje hidroelektrane Đerdap, došlo je do podizanja nivoa vode i tako je nastalo akumulaciono Đerdapsko jezero.

Prerasti Vratne
Naše čudo prirode koje nije samo neobično za našu zemlju, već i za Evropu. Vratna je reka u istočnoj Srbiji kod istoimenog sela, i desna je pritoka Dunava. Najpoznatija je po tri najviša prirodna kamena mosta u Evropi takozvanim prerastima koji podsećaju na vrata, po čemu je reka i dobila ime.

Fruška gora
Jedna od dve planine u Vojvodini i naš najstariji nacionalni park. Ova ostrvska planina obiluje šumotvitim pašnacima, lekovitim biljem i omiljena je među planinarima. Neke od brojnih životinjskih vrsta su: srna, jelen, muflon, lasica, divlja svinja, kuna, divlja mačka, šakal, zec… Još jedna velika vrednost ove planine su kulturno – istorijski spomenici odnosno 17 manastira srpske pravoslavne crkve koji su smešteni ovde.

Verujemo da ste do sada posetili neke od nabrojanih destinacija. Naš predlog je da posetite i one koje do sada niste imali prilike. Sigurno je da ćete uživati u prizorima i prirodnim lepotama.